VOLVO KLUB HRVATSKA http://www.vkh.hr/forum/ |
|
Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste http://www.vkh.hr/forum/viewtopic.php?t=8126 |
Stranica: 2/2. |
Autor/ica: | olle [ pet ožu 30, 2012 6:27 pm ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Citat:
Hmm...bez daljnjega vlada treba stvoriti preduvjete ali nas osnovni problem je taj sto stalno neki vrag ocekujemo od vlade i drzave.
Manje više, sve što si rekao o mentalitetu stoji, također i o prirodnim bogatstvima, ali (uvijek ima neko ali) prenesemo li ovu priču na jednu drugu razinu, tada znamo da djeca iz siromašnijih obitelji koja žele uspjeti, uobičajeno "grizu" više od onih kojima su roditelji podarili sve što su imali i razmazili ih pa im nedostaje motiva. Vjerujem da su tu korjeni razlika između bogatijeg sjevera Europe i siromašnijeg juga istog kontinenta iako jug ima bolje predispozicije, bolju klimu itd., ali mentalitet.... Tako je valjda i nama teško ubirati plodove jer smo razmaženi Bogomdanim. S druge strane, imamo puno vrijednih i poštenih ljudi koji plodove žele ubirati, ali ne mogu jer se vrlo određena grupa ljudi domogla stabala na kojima plodovi rastu. I tu se vraćamo na odgovornost Vlade, ali ne ove niti prethodne niti one prije nje, nego one prve hrvatske Vlade koja je omogućila i ozakonila pljačkaški pohod koji je uslijedio. Taj pohod nikad nije sankcioniran, a o tome pričaju sve Vlade pa naravno i ova (kao i prethodna, a znamo kol'ko je uzeo šef). Pokušaj malo prošetati privatnim sektorom pa ćeš vidjeti da je jedan dio nezaposlenih na burzi iz razloga što jedni rade za dvojcu, a primaju jednu plaću kojom onda još hrane najmanje jednog državnog parazita i još jednog umirovljenika (uobičajeno kod nas najviše onih preuranjeno umirovljenih uz famozni "dokup staža", pa umirovljeni "branitelji" itd...). A država i Vlada nam nažalost nisu mama i tata (što bi trebali na određen način biti) nego zla maćeha...
Kada jednoga dana shvatimo da nam drzava i vlada nisu mama i tata koji su nam duzni pomoci onda mozda krenemo u pravome smijeru. Ovime ne umanjujem odgovornost vladajucih ali tvrdim da malo previse gledamo u njih a premalo u vlastitu odgovornost za stanje u kojem se nalazimo. Evo ja npr. sada drkam po forumu. Jesam li mogao to vrijeme nekako iskoristiti za vlastiti boljitak umjesto da sam pisao kak vlada treba nekaj napraviti? Jesam, sigurno 101%. A jesam li to ucinio? Nisam. Znaci da mi je dobro a ak mi je dobro onda bi trebal čkomit a ne kukati... Mi ne propadamo zbog krize, mi propadamo zbog mentaliteta. Dragi bog (nisam bas vjernik ali tak se kaze) nas je iz nemam pojma kojeg razloga nagradil sa najljepsom zemljom svijeta koja samo trazi da se plodovi uberu a mi nismo ni to u stanju. Naljepse more, plodne ravnice, nacionalni parkovi, beskonacne kolicine pitke vode, nafta, prirodni plin, drvo, sume....ma gdje god pogledas lova, ljepota, bogatstvo... A mi smo, oprostite na izrazu, ljenguze i niskoristi koji jednostavno drze ruke u djepovima i kenjaju kdje i kada stignu a ako se ukaze prilika onda ce nekaj preprodati, uzeti pinku ili odrati nekog jadnog stranca koji je naivno pomislio da bi mogao investirati u ovu ljepotu. |
Autor/ica: | olle [ pet ožu 30, 2012 6:28 pm ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Postano 2 x ??? Ne znam zakaj pa sam obrisao isti (dupli) sadržaj, a admina molim da obriše cijeli ovaj post. |
Autor/ica: | nuc [ ned tra 01, 2012 11:52 pm ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
želio bih se osvrnut što bi vlada tj držani aparat trebali raditi. Država bi trebala osigurati skladne zakone, policiju koja zna zakon i provodi te zakone po kratkom postupku te rigorozne kazne (čitaj otvaranje golog otoka), dalje, trebali bi definirati strateške resurse koji su neophodni za preživaljavanje jedne države (voda, hrana, energenti). Policija, zdravstvo i vatrogastvo bi trebali biti dostupni svima i na dostojanstvenoj razini. Smatram da privatizacija nije moguća niti po jednom sektoru osim možda zdravstva i to u samo nekim djelovima (npr. esteske operacije). ja bih se složio sa olleom kada kaže da ima ljudi koji hoćeju raditi ali uvijek se nađe neki rođo koji je će sve to lijepo poje.... radim konkretno u obrazovnom sektoru i gubimo više vremena sa budalama iz MZOS-a nego na razvoj jer ipak postoje dvostruki kriteriji za sve pa tako i za privatne škole. Možete imati koju god privatnu firmu ali školu ne jer vas mrzi konkurencija, država i državne škole a sveučilišni senat vas doživljava kao rak društva. za posljedicu sada zapošljavamo cca 70 ljudi a da nas budale ne je.... sada bi zapošljavali barem 150. A da ne kažem da smo svi svjedoci kako pošteni ljudi rade i onda neki lokalni šerif ne plati. Pošten u stečaj i žigosat ga kao kriminalca jer nije platio pdv a gospon šerif ladi muda i jada se kako nemože platiti jer ima d.o.o. ustvari niko mu nemre niš. zatvori jedan doo i otvori drugi pa treći i tako u nedogled. za kraj bi samo rekao da je Vlada ogledalo nacije. |
Autor/ica: | olle [ pon tra 02, 2012 6:52 am ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Citat: Država bi trebala osigurati skladne zakone, policiju koja zna zakon i provodi te zakone po kratkom postupku te rigorozne kazne (čitaj otvaranje golog otoka)
Vidim da smo istomišljenici ![]() Citat: dalje, trebali bi definirati strateške resurse koji su neophodni za preživaljavanje jedne države (voda, hrana, energenti). Policija, zdravstvo i vatrogastvo bi trebali biti dostupni svima i na dostojanstvenoj razini. Smatram da privatizacija nije moguća niti po jednom sektoru osim možda zdravstva i to u samo nekim djelovima (npr. esteske operacije).
U tom smislu sam i mislio da nam je država maćeha, a ne roditelj. Jer roditelj koji voli svoju djecu brine o njihovoj budućnosti.
Citat: Pošten u stečaj i žigosat ga kao kriminalca jer nije platio pdv a gospon šerif ladi muda i jada se kako nemože platiti jer ima d.o.o. ustvari niko mu nemre niš. zatvori jedan doo i otvori drugi pa treći i tako u nedogled.
Nažalost, ovo je još i gora činjenica od odnosa majka / maćeha jer pokazuje da država ne samo tolerira vrlo određene kriminalne radnje nego ih stimulira. Ne postoje sankcije za slučajeve koje si naveo (ima ih u neizmjernim količinama i od 1.siječnja o.g. to je praksa koja se širi poput epidemije), a to je otvoren poziv svim "poduzetnicima" da i dalje mogu raditi što hoće i da nikakvog "Golog otoka" biti neće.Citat: za kraj bi samo rekao da je Vlada ogledalo nacije.
Pa svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje. Tako i mi.
|
Autor/ica: | Mrky [ ned tra 08, 2012 6:54 pm ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Kako radi burza - medvjedi i bikovi u akciji... ![]() |
Autor/ica: | Mrky [ pet tra 13, 2012 10:02 am ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Za one kojima još uvijek nije jasno kako je nastala financijska kriza: Priča o Helginom Baru Helga je vlasnik bara. Ona shvaća da su sve njene mušterije uglavnom nezaposleni alkoholičari i da se od takvih mušterija bar ne može izdržavati. Da bi riješila ovaj problem, ona smišlja novi koncept plan koji dozvoljava njenim mušterijama da piju "na kredu", (piješ sad/platiš kasnije). Helga bilježi dugove svojih mušterija i praktično im odobrava "kredit" za piće. To se jako brzo pročuje i kao rezultat - mušterije navale u Helgin bar. Vrlo brzo njen bar ima najveći promet u gradu. Kako mogu piti na odgođeno plaćanje, nitko od mušterija se ne buni što Helga svaki tjedan podiže cijene vina i piva (najčešće konzumiranih pića). Kao dodatna posljedica ovoga, dolazi do ogromnog povećanja bruto prihoda Helginog bara. Mladi i poduzetni potpredsjednik lokalne banke prepoznaje ogromni budući potencijal ovih dugova i povećava Helginom baru kreditni limit u svojoj banci. On ne vidi nikakav problem oko toga, jer iza svega stoje potpisani dugovi mušterija, nezaposlenih alkoholičara, kao pokriće. To brzo primijete i eksperti za burzovno poslovanje u centrali banke i smisle način kako da ostvare ogromne bonuse pretvarajući ove zajmove u ALKO-OBVEZNICE. Odmah nakon izdavanja, ovim vrijednosnim papirima se počne trgovati na svjetskim burzama. Nevješti investitori u stvari ne razumiju najbolje da su "preporučene" obveznice koje su kupili u stvari dugovi nezaposlenih alkoholičara, pa njihova cijena stalno raste i one uskoro postaju jedne od najboljih trgovanih na većini burz. Jednog dana, iako cijene obveznica i dalje rastu, fond menadžer u lokalnoj banci odluči da je ipak vrijeme da se za promjenu strukture porfelja i od Helge htijeva isplatu obveznica, dakle vrijednosnih papira koje pokriće imaju u odloženom konzumiranju alkohola u Helginom baru. On o tome obavještava Helgu, a ona odmah zahtijeva isplatu duga od strane svojih mušterija. Ali kako su oni samo nezaposleni alkoholičari, naravno da ne mogu platiti dug. Kako Helga ne može ispuniti njene obveze u vezi kredita lokalne banke, ona proglašava bankrot. Bar se zatvara i njenih 11 zaposlenika gubi posao. Preko noći cijena ALKO-OBVEZNICA pada za 90%. Urušene vrijednosti dionica uništavaju likvidnost banke: banka ne može više odobravati nove kredite i njena ekonomska aktivnost biva zamrznuta. Kako su dobavljači takođe odobravali Helgi odgođeno plaćanje, a neki čak investirali u obveznice visoke vrijednosti, sad moraju otpisati sav njen dug uz gubitak preko 90% nekadašnje vrijednosti obveznica. Njen dobavljač vina proglašava bankrot, zatvarajući obiteljski biznis koji se uspješno odvijao pune tri generacije; njenog dobavljača piva preuzima konkurentska firma koja odmah zatvara lokalnu pivovaru i otpušta svih 150 radnika. Srećom, banka, brokerska firma kao i njihovi direktori bivaju izbavljeni multi-milijunskom infuzijom od strane vlade, bez dodatnih obaveza. Fondovi neophodni za ovo izbavljenje bit će osigurani iz novouvedenih poreza koji padaju na leđa zaposlene srednje klase građana, koji uglavnom ne piju alkohol i nikad nisu ni bili u Helginom baru. |
Autor/ica: | olle [ pet tra 13, 2012 10:52 am ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Da, ali to je moguće tamo gdje zaposlena srednja klasa još postoji. Mislim, postoji i kod nas, ali zaposlena je u državnoj administraciji, dakle prima plaću iz proračuna tj. od ostalih zaposlenih u privatnom sektoru ili još dobrostojećim državnim tvrtkama (ukoliko takve još postoje) koji se polako, ali sustavno uništava. Tako da, uzmi to u obzir pa nastavi priču... ![]() |
Autor/ica: | amadeusdrazen [ pet tra 13, 2012 1:37 pm ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
nema nam spasa dok ne izbije revolucija..a onda ko ziv ko mrtav.. ono kaj je Tomo postao o finansijama u drugoj temi ima jednu veliku istinu koju ljudi nikad nece napraviti a Eric Cantona je zagovara vec dugo vremena a to je da SVI pokupe svoju lovu iz banaka pa da vidis sranja..a to je samo zato jer smo svi mi obicni ljudi najobicniji kreteni koji hocemo da nama neko upravlja jer smo preljeni sami razmisljati..tak nam i treba |
Autor/ica: | Raptor6767 [ pet tra 13, 2012 2:56 pm ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Citat: Za one kojima još uvijek nije jasno kako je nastala financijska kriza:
Ako te UISTINU interesira kako je započela kriza i imaš volje/vremena, onda si googlaj pojmove kao što su:Priča o Helginom Baru Helga je vlasnik bara. Ona shvaća da su sve njene mušterije uglavnom nezaposleni alkoholičari i da se od takvih mušterija bar ne može izdržavati. Da bi riješila ovaj problem, ona smišlja novi koncept plan koji dozvoljava njenim mušterijama da piju "na kredu", (piješ sad/platiš kasnije). Helga bilježi dugove svojih mušterija i praktično im odobrava "kredit" za piće. To se jako brzo pročuje i kao rezultat - mušterije navale u Helgin bar. Vrlo brzo njen bar ima najveći promet u gradu. Kako mogu piti na odgođeno plaćanje, nitko od mušterija se ne buni što Helga svaki tjedan podiže cijene vina i piva (najčešće konzumiranih pića). Kao dodatna posljedica ovoga, dolazi do ogromnog povećanja bruto prihoda Helginog bara. Mladi i poduzetni potpredsjednik lokalne banke prepoznaje ogromni budući potencijal ovih dugova i povećava Helginom baru kreditni limit u svojoj banci. On ne vidi nikakav problem oko toga, jer iza svega stoje potpisani dugovi mušterija, nezaposlenih alkoholičara, kao pokriće. To brzo primijete i eksperti za burzovno poslovanje u centrali banke i smisle način kako da ostvare ogromne bonuse pretvarajući ove zajmove u ALKO-OBVEZNICE. Odmah nakon izdavanja, ovim vrijednosnim papirima se počne trgovati na svjetskim burzama. Nevješti investitori u stvari ne razumiju najbolje da su "preporučene" obveznice koje su kupili u stvari dugovi nezaposlenih alkoholičara, pa njihova cijena stalno raste i one uskoro postaju jedne od najboljih trgovanih na većini burz. Jednog dana, iako cijene obveznica i dalje rastu, fond menadžer u lokalnoj banci odluči da je ipak vrijeme da se za promjenu strukture porfelja i od Helge htijeva isplatu obveznica, dakle vrijednosnih papira koje pokriće imaju u odloženom konzumiranju alkohola u Helginom baru. On o tome obavještava Helgu, a ona odmah zahtijeva isplatu duga od strane svojih mušterija. Ali kako su oni samo nezaposleni alkoholičari, naravno da ne mogu platiti dug. Kako Helga ne može ispuniti njene obveze u vezi kredita lokalne banke, ona proglašava bankrot. Bar se zatvara i njenih 11 zaposlenika gubi posao. Preko noći cijena ALKO-OBVEZNICA pada za 90%. Urušene vrijednosti dionica uništavaju likvidnost banke: banka ne može više odobravati nove kredite i njena ekonomska aktivnost biva zamrznuta. Kako su dobavljači takođe odobravali Helgi odgođeno plaćanje, a neki čak investirali u obveznice visoke vrijednosti, sad moraju otpisati sav njen dug uz gubitak preko 90% nekadašnje vrijednosti obveznica. Njen dobavljač vina proglašava bankrot, zatvarajući obiteljski biznis koji se uspješno odvijao pune tri generacije; njenog dobavljača piva preuzima konkurentska firma koja odmah zatvara lokalnu pivovaru i otpušta svih 150 radnika. Srećom, banka, brokerska firma kao i njihovi direktori bivaju izbavljeni multi-milijunskom infuzijom od strane vlade, bez dodatnih obaveza. Fondovi neophodni za ovo izbavljenje bit će osigurani iz novouvedenih poreza koji padaju na leđa zaposlene srednje klase građana, koji uglavnom ne piju alkohol i nikad nisu ni bili u Helginom baru. CDS - credit default swap terminsko trgovanje hipotekarni krediti i tržište nekretninama u SADu poveži ta tri pojma i dobit ćeš UZROK krize koja je počela prije nekoliko godina. |
Autor/ica: | Mrky [ pet tra 13, 2012 6:25 pm ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Citat:
Ako te UISTINU interesira kako je započela kriza i imaš volje/vremena, onda si googlaj pojmove kao što su:
Đe me nađe... CDS - credit default swap terminsko trgovanje hipotekarni krediti i tržište nekretninama u SADu poveži ta tri pojma i dobit ćeš UZROK krize koja je počela prije nekoliko godina. ![]() Kao ekonomist s brokerskim iskustvom ![]() derivatives, forwards, futures, options, warrants... A posebno dobro prouči pojmove hedging i leverage. Tek toliko da slika uzroka krize bude cjelovitija. |
Autor/ica: | Raptor6767 [ ned tra 15, 2012 9:19 pm ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Citat:
Đe me nađe...
Zato sam mu i napisao: terminsko trgovanje. Jer upravo gore navedeno spada u to, a nisam htio ići u detalje. ![]() Kao ekonomist s brokerskim iskustvom ![]() derivatives, forwards, futures, options, warrants... A posebno dobro prouči pojmove hedging i leverage. Tek toliko da slika uzroka krize bude cjelovitija. ![]() Ali, kužimo se. ![]() |
Autor/ica: | Mrky [ pet tra 20, 2012 10:14 am ] |
Naslov: | Re: Globalna ekonomija / pitanje za (makro)ekonomiste |
Citat: Ali, kužimo se.
Naravno ![]() ![]() |
Stranica: 2/2. | Vremenska zona: UTC+02:00 |
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Limited https://www.phpbb.com/ |